EU zabranjuje uništavanje neprodate odjeće

Od 19. jula 2026. godine velike kompanije koje stavljaju odjeću, modne dodatke i obuću na tržište Europske unije više neće smjeti uništavati neprodane proizvode. Umjesto spaljivanja ili odlaganja na deponije, kompanije će morati pronaći održiva rješenja poput ponovne upotrebe, doniranja, popravke ili drugih oblika produženja životnog vijeka proizvoda. Ova mjera dio je šire evropske tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji i održivijem upravljanju resursima.

Razlog za ovakvu odluku je alarmantan. Procjenjuje se da se u Europi svake godine uništi između 4% i 9% neprodanih tekstilnih proizvoda, i to prije nego što ih je iko ikada nosio. To predstavlja čak 264.000 do 594.000 tona odjeće i obuće godišnje, dok se istovremeno zbog njihovog uništavanja emituje oko 5,6 miliona tona CO₂, što je približno ukupnim godišnjim emisijama Švedske.

Europska komisija zato želi promijeniti način na koji modne kompanije upravljaju viškovima proizvoda – od modela u kojem višak završava kao otpad prema modelu u kojem proizvodi ostaju u upotrebi što je moguće duže.

Na prvi pogled može izgledati da se ova odluka odnosi isključivo na velike modne brendove. Međutim, njene posljedice osjećat će se mnogo šire.

Kompanije koje izvoze u Europsku uniju, proizvode za međunarodne modne brendove ili su dio njihovih dobavljačkih lanaca sve više će morati dokazivati da imaju uspostavljene procese za odgovorno upravljanje viškovima proizvoda i materijala.

Za Bosnu i Hercegovinu to znači da pitanje upravljanja viškovima više nije samo ekološka tema, već postaje pitanje konkurentnosti na europskom tržištu.

Nova pravila donesena su u okviru Ecodesign for Sustainable Products Regulation (ESPR), jednog od ključnih europskih propisa koji mijenja način na koji će se proizvodi dizajnirati, koristiti i upravljati njima tokom cijelog životnog ciklusa.

Zabrana se odnosi na:

  • odjeću,

  • modne dodatke,

  • obuću.

Pravila se od 19. jula 2026. primjenjuju na velike kompanije, dok će srednje velike kompanije biti obuhvaćene od 2030. godine. Mikro i mala preduzeća trenutno nisu obuhvaćena ovom zabranom. Nova pravila ne uvode samo zabranu uništavanja neprodanih proizvoda. Velike kompanije bit će obavezne i javno izvještavati o količinama neprodanih proizvoda koje odbacuju, razlozima njihovog odbacivanja te načinu na koji su njima upravljale. Europska komisija na taj način želi povećati transparentnost u tekstilnoj industriji, podstaći bolje planiranje proizvodnje, smanjiti prekomjernu proizvodnju i ubrzati razvoj poslovnih modela zasnovanih na ponovnoj upotrebi i principima cirkularne ekonomije.

Ova regulativa otvara značajne poslovne prilike za kompanije koje mogu ponuditi rješenja za ponovno korištenje proizvoda, razmjenu viškova, recikliranje ili razvoj sekundarnih tržišta.

Upravo zbog toga digitalne platforme poput ReUseChain.ba postaju sve važniji dio buduće cirkularne ekonomije. Umjesto da višak proizvoda predstavlja trošak ili otpad, kompanije ga mogu ponuditi drugim kompanijama kojima ti materijali  predstavljaju vrijednu sirovinu.

Za kompanije iz Bosne i Hercegovine ovo je prilika da se pripreme na vrijeme. Kompanije koje već danas razvijaju procese za razmjenu viškova, ponovnu upotrebu materijala i transparentno upravljanje resursima bit će spremnije odgovoriti na zahtjeve europskog tržišta i svojih međunarodnih kupaca.

Nova europska pravila šalju jasnu poruku: budućnost poslovanja nije u uništavanju viškova, nego u njihovom vraćanju u ekonomiju.